Reforma javne uprave

29.04.2014.
O tome zašto smo u slijepoj ulici i o tome kako izaći iz pripovjetke o carevom novom ruhu te stvarno započeti sa strukturnim reformama u javnoj upravi, pravosuđu, zdravstvu, obrazovanju i svim drugim sustavima od vitalnog značaja

Poštovani gospodine Milanoviću,

Objavljen je još jedan, deveti u nizu, pad BDP-a u zadnjem kvartalu 2013, veći od očekivanog.

U zadnjem rebalansu proračuna moralo se odustati od smanjenja rashoda jer još nema ni naznaka pomaka u strukturnim reformama koji će na njih pozitivno utjecati.

Agencija ‘Standard&Poor’s’ je nedavno konstatirala da su izostale značajne reforme koje bi poduprle Vladinu strategiju fiskalne konsolidacije i poboljšanje izgleda za gospodarski rast te da se nastavlja s politikom samodopadanja koja bi mogla dovesti do toga da Hrvatska postane neto uplatitelj u proračun EU. 

‘The Economist’, za koji ste izjavili da je Vaš omiljeni list, objavio je u kratkom razmaku dva članka u kojima se vrlo nepovoljno izrazio o općem stanju u zemlji te hrvatsku ekonomiju svrstao među deset najgorih u svijetu a Vas kao premijera okarakterizirao kao čovjeka koji nema inspiraciju i kojemu je ta ista ekonomija dosadna.

Za građane naše zemlje, nimalo obećavajuće ali ni iznenađujuće, u rezultatima ankete koju su prije nekoliko dana objavili Nova TV i Ipsos puls, njih se 77% izjasnilo da po njihovom mišljenju Vlada na čelu s Vama ide pogrešnim smjerom.

Vi izjavljujete suprotno, tvrdeći da je Vlada na pravom putu, samo možda malo spora a ‘The Economist’ zna i pogriješiti.

Treba li zaustaviti ‘The Economist’ ili je ipak vrijeme, da se kao u priči o carevom novom ruhu pojavi dječak i poviče:

’Car je gol!’?

Zar ne vidite da je Vladin pregled ‘ Reformskih i drugih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014-2016’ obično potemkinovo selo?

Iako ste političar a ne ekonomist, niste li se zapitali gdje su u tom pregledu mjere iz naziva?

Kako bi Vi slikovito rekli, svakom iole bistrijem pučkoškolcu jasno je da bi riječ Mjere trebale podrazumijevati nešto što se može mjeriti, a samo  ‘onim što se mjeri, moguće je upravljati’, poručuje Peter Drucker, a Warren Buffet naglašava: ’nije dovoljno samo mjeriti – treba mjeriti ono što je bitno’.

U pregledu i opisu ‘Reformskih i drugih mjera’ nema ni jedne rečenice koja upućuje na postupak kako i kojom dinamikom će se te mjere provoditi, a kamoli načina odnosno modela, metodologije i alata kako će se one pratiti, njima upravljati.

O pogrešnom reformskom pristupu

Zakonskim izmjenama i dopunama uporno se već godinama pokušava putem kombinatorike smanjivanja i pripajanja službi, odjela i radnih mjesta postići bolju funkcionalnost državne uprave.

Primjerice, u opisu mjera u ‘Reformskim i drugim mjerama’ kaže se:

'Novim prijedlogom Zakona o državnoj službi: postavit će se okvir za racionalizaciju sustava državne službe klasifikacijom radnih mjesta, odnosno

utvrđivanjem i definiranjem kategorija i potkategorija radnih mjesta, te prilagodbom istih poslovima koji se obavljaju.'

Kako će se Zakonom postići racionalizacija sustava ako se kategorizacija prilagođava poslovima koji se obavljaju a oni su uzrok neučinkovitom administriranju?

Što reći za racionalizaciju poslovanja koja od istog načina rada očekuje drugačije rezultate?

U Zakonu o strateškim investicijama ide se i dalje, pokušava se postojeće neučinkovite procese zaobići novim procedurama:

'Ovim Zakonom uspostavlja se procedura pripreme i provedbe investicijskih projekata s ciljem njihovog učinkovitog ostvarenja. Procedura ima za zadaću utvrditi sve potrebne procese, nadležnost tijela u čiji djelokrug spadaju, imenovanje osoba koje će imati ulogu izvršitelja od strane nadležnih tijela, obveze koje državna, područna (regionalna) i lokalna tijela preuzimaju, obveze investitora te dinamiku njihovih izvršavanja.',

umjesto da se u postojećim procesima  riješavaju problemi i otklanjanjanju zapreke a zatim uspostave procedure i na kraju sve uklopi u zakonske okvire.

U Zdravstvenoj reformi polazi se od spajanja i razdvajanja organizacijskih cjelina i preraspodjele djelatnika po kvantitativnim pokazateljima umjesto da se najprije sa

sudionicima koji su najbolje upoznati s problemima:

• tehnološki razrade ključni procesi koji zauzimaju najviše resursa, njihov sljed aktivnosti i opis postupaka po koracima,

• detektiraju problemi i izrade i isprobaju najbolja rješenja njihovog otklanjanja, 

• izrade procedure provođenja čime će se skratiti postupci i postići kvalitet kojim će pacijenti biti zadovoljni i koje će se kao standardi provoditi u cijeloj zemlji.

Što su na tom planu konkretno napravili strani konzultanti, jesu li zasukali rukave i sa sudionicima metodom najbolje prakse tehnološki razradili te ključne procese i izradili sljed aktivnosti s dijagramom tijeka, kritičnim i kontrolnim točkama, načinom praćenja ili su skupo naplatili uobičajenu ‘copy-paste’ studiju s općenitim postavkama u kojoj se samo mijenjaju nazivi i brojčani pokazatelji?

Zar ne vidite na primjeru uvođenja pa neuvođenja smjenskog rada gdje dolazi i do fizičkih obračuna među liječnicima koliko je pristup improviziran i površan?

U reformi Pravosudnog sustava polazi se od izmjene zakonskih okvira kako bi se smanjio broj općinskih i prekršajnih sudova. U prezentacijskom materijalu ‘Reorganizacija pravosudnog sustava’ od 14.01.2014. nabrajaju se ciljani učinci reorganizacije ali ne i način, odnosno model i metodologiju kako će se to postići. Sve se to preskače i odmah  prelazi na teritorijalne izmjene postojećih općinskih i prekršajnih sudova.

Najučinkovitija sutkinja u Hrvatskoj gđa.Gordana Holer iz Malog Lošinja koja godišnje riješi 1500 slučajeva na to kaže:

'Jesam za reforme, ali one koje su konstruktivne i koje mogu pridonijeti da se spisi rješavaju brže i kvalitetnije, a pristup građana sudu olakša. Mislim, međutim, da je loše provoditi reformu samo zato da bi se poboljšala statistika…. Bude li se reforma provodila tako da se dio spisa naprosto prebaci na rješavanje u Rijeku, pa građani s ovih otoka budu prisiljeni putovati na riječki sud za ono što su dosad rješavali ovdje, to će možda popraviti statistiku, ali neće građanima olakšati pristup sudu, nego će ga zakomplicirati i poskupiti.'

Zar je važno jeli naziv sud ili ispostava ako problemi ostaju isti, ako se sudski predmeti u EU riješavaju u prosjeku za 270 a kod nas za 420 dana, cijelih pet mjeseci sporije ?

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ‘žele se skratiti neki procesi koji predugo traju’ kako bi se ubrzalo rješavanje statusa zemljišta na pomorskom dobru i zbog toga se namjerava osnovati još jedna Agencija.   

‘Agencija će još više izbirokratizirati i odužiti postojeću proceduru upravljanja pomorskim dobrom. Povećava troškove i radi se o još jednom posredniku u i onako složenom postupku koncesioniranja’

riječi su čelnog čovjeka najveće dalmatinske luke, one u Pločama, kapetana Ivana Pavlovića, koji uz to dodaje:

Birokrati bez znanja i iskustva odlučuju. Predviđeni Zakon kočnica je bilo kakvog razvoja. U lučkim upravama stalno raste zapošljavanje a promet se prepolovio. Luka Kopar nema lučku upravu a promet je s 2,5 mil.tona tereta  narastao na 18., a u luci Rijeka i pored 100 mil.eura ulaganja s lučkom upravom, pao sa 6 na 4.’

U Strategiji regionalnog razvoja RH, 2011-2013 koja se još uvijek nalazi na internetskoj stranici ministarstva, na 146 stranica općenitosti ni u naznakama nema standardizirane metodologije i IT tehnološkog alata kojim će se vertikalno s lokalnim upravama povezati i sinhronizirati procesi djelovanja za dodjelu sredstava iz EU fondova.

U takvo, nefunkcionalno stanje uvodi se operativni IT sustav za upravljanje i nadzor EU fondova, što je jednako učinku unošenja novog pokućstva u kuću čije prostorije nisu prethodno ispražnjene ni pripremljene za preuređenje.

Operativni IT sustavi i e-registri svoj doprinos mogu imati tek nakon što se prethodno učinkovito urede procesi koje trebaju opsluživati u protivnom se dodatno povećava količina administrirativnih barijera koje se pokušava zaobilaziti raznim agencijama ili povjerenstvima kao u Zakonu o strateškim investicijama ili najnovijom inicijativom Ministarstva vanjskih poslova na planu gospodarske diplomacije.

Zar Vam već ovi pokazatelji sasvim jasno ne ukazuju kakav će biti ishod ovakvog pristupa strukturnim reformama?

Mislite li da će nasumičnim 'ad hoc' prekrajanjima i spajanjima, zbrajanjem i oduzimanjem u ogromnoj državnoj administraciji i lokalnoj upravi sastavljenoj od 20 županija i 500 općina i gradova, naša država ikada izaći iz proračunskog deficita?

Hoće li nam u prihodovnoj strani pomoći 'Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014-2020.' napisana na 1.500 stranica s 300 tabela, ako zbog postojećeg načina administriranja od idejnog projekta do početka realiziranja investicije treba proći tri godine?

Pomoćnica ministra gospodarstva 26.02.14. je na upit TV novinarke što Strategija nudi konkretno i u čemu se razlikuje od prethodnih stotinu, odgovorila kako predviđa konkretan rast od 2,5% i navodi vrste djelatnosti u kojima će se on ostvariti ali ne i način strukturnih promjena koje će do njega dovesti.

U Strategiji razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020., u poglavlju:'Ciljevi razvoja poduzetništva', se iznosi:

'U dokumentu se ne definira način na koji se ti ciljevi trebaju ostvariti u osmogodišnjem razdoblju, nego se ističu oni ciljevi koji se trebaju riješiti intervencijama koje će uslijediti. Očekuje se kako će ciljevi zadržati važnost u razdoblju koje pokriva ova strategija. Osnovni strateški ciljevi određeni

ovim dokumentom konkretizirat će se višegodišnjim te godišnjim programima i planovima.

'Trebaju se','Usljedit će','Očekuje se','Konkretizirat će se', ..nigdje nema načina provođenja ali se zato uvijek ugradi birokratski osigurač - 'kvaka-22', kojom se  odgovornost s onih koji su plaćeni za provođenje prebacuje na odbore i povjerenstva:  

MINPO će za praćenje provedbe Strategije razvoja poduzetništva 2013. - 2020. osnovati Odbor za praćenje koji će obuhvaćati predstavnike svih resornih ministarstava i agencija čije odluke utječu na malo gospodarstvo. Članstvo u tom odboru obuhvaćat će tijela s kojima su obavljene konzultacije u pripremanju strategije.

Evo što su nakon dvije godine pripreme i rada u završnom dijelu Strategije, u poglavlju 'Vrednovanje' autori i partneri zaključili:

'Evaluatori Ekonomskog instituta, Zagreb su na temelju opisane metodologije izradili 42 preporuke od kojih su 23 direktno vezane za strateški dio procesa (tzv. A preporuke). MINPO je pripremilo Akcijski plan provedbe preporuka te je na taj način sustavno pristupilo postupku prihvaćanja preporuka, uvrštenju poboljšanja u tekst strateškog dokumenta, kao i obrazloženom odbijanju određenih preporuka (tehničke prirode), a završna verzija dostavljena je evaluatorima Ekonomskog instituta, Zagreb.

………….

Nadalje evaluatori su ocijenili da su izrađivači u vrlo velikoj mjeri slijedili načela participacije i konzultacija šire javnosti.

………….

Nadalje, istaknuta je potreba provedbe ex-post (naknadnog) vrednovanja ove Strategije, koje je planirano u zadnjem kvartalu 2016. godine. Ex-post (naknadno) vrednovanje Strategije provest će se u siječnju i veljači 2021. godine, što će omogućiti da se rezultati vrednovanja uzmu u obzir pri izradi slijedeće strategije, nakon 2020. godine.'

Sijećate li se Cervantesovog Don Quijote-a, junaka tužnog lika kojemu su visokoumne rečenice iz srednjovjekovnih viteških romane na kraju prelile čašu i pomutile pamet?

Kao ni njemu, tako ni našim poduzetnicima neće biti lako dokučiti iz 'Strategije razvoja poduzetništva' kako će ovakve umotvorine pomoći u razvoju i povećanju konkurentnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj.

Na ovom primjeru se jasno vidi i koliki je praktični doprinos raznih ekonomskih i drugih institucija kao i visokoškolskih ustanova u reformi javne uprave i razvoju gospodarstva i poduzetništva.

U nedavno objavljenoj studiji 'Znanstveni krajobraz' prof.Kristiana Vlahovčeka i njegovog tima, od 2.300 analiziranih znanstvenih projekata, financiranih od ministarstva znanosti,  prema standardnim svjetskim kriterijima samo ih je dvjestotinjak ispunilo društvenu svrhu što je manje od 10 posto, a u 700 ih je uludo utrošen novac. Uz 560 mil. bačenih kuna, 5.000 ljudi koji su radili na tim beskorisnim projektima su uredno primali svoje plaće, koje za znanstvenike iznose oko 200.000 kuna bruto godišnje, što znači da milijarda kuna godišnje ode na plaće ljudi koji nisu ništa učinkovito napravili.

Zar je moguće da kao Premijer i čovjek koji mora vidjeti više i dalje od ostalih i imati viziju izlaska iz krize, još niste zaključili da nas ovaj, uvijek isti način razmišljanja koji već godinama vodi u sve dublju krizu iz nje – ne može izvući?

O modelu rješenja

Vodeći se logikom da učinkovitost (1) poslovnih i administrativnih procesa (2) ovisi o tehnološkim (3) rješenjima i provedbenim procedurama (4) a ne o zakonskim izmjenama i preustroju organizacijske strukture, izradio sam QMC model koji se temelji na dva ključna načela:          

Procesnom – koji za razliku od statičnog hijerarhijskog i birokratskog  pristupa u fokus zbivanja postavlja kontinuitet tijeka procesa ili realiziranja projekata  i pokrivanje odgovornosti za provođenje, bez obzira na oragnizacijsku razdvojenost nositelja.

Životnom - po kojem različiti živi organizmi žive i razvijaju se upravljani jedinstvenim DNA životnim kodom ili uputama, kombiniranim nizom od samo četiri sastavna elementa.   

Primjenom ta dva načela, matrica QMC modela omogućava istovjetno i istovremeno uređivanje poslovnih i administrativnih procesa kao i realiziranje i praćenje razvojnih projekata, na način:

• da se svaki Proces ili Projekt najprije uvede u Zapise  kao projektni zadatak s jasno definiranim ciljem, nositeljima i rokovima a sva zbivanja kronološki bilježe i prate u 'Planu aktivnosti' i 'Dnevniku rada' kao svojevrsnoj crnoj kutiji podataka.
  

• da se tijek procesa postavlja u Procedure kroz algoritam ili postupnik (5) slijeda i opisa radnji po koracima i nositeljima: tko,što,kad,kako.
  

• da se u pojedinim koracima radi veće sigurnosti utvrde kontrolne točke postupaka te njihova provedba prati u 'Kontrolnim listama',

 ______________

Napomena: Navedene definicije su preuzete iz Wikipedie kako bi se izbjegla  različita poimanja pojmova.

( 1 ) Hrv.Učinkovitost (engl. efficiency, njem. Leistungsfähigkeit, Effizienz, fr. rendement) je djelotvornost poslovanja, tj. sposobnost ostvarivanja rezultata i ciljeva poslovanja. Ostvarivanje rezultata odnosi se na kratkoročno poimanje djelotvornosti, a sposobnost ostvarivanja ciljeva predstavlja dugoročni aspekt djelotvornosti.

        Engl.Efficiency in general, describes the extent to which time, effort or cost is well used for the intended task or purpose. It is often used with the specific purpose of relaying the capability of a specific application of effort to produce a specific outcome effectively with a minimum amount or quantity of waste, expense, or unnecessary effort. "Efficiency is doing things right, while Effectiveness is doing the right things."

( 2 ) Hrv. Proces je skup aktivnosti i/ili postupaka koji odredjene ulaze (inputi) pretvaraju u izlaze (outputi). Proces se prepoznaje po promjenama koje se zbivaju tokom obavljanja aktivnosti i operacija. Rezultati tih promjena su izlazi.

 ( 3 ) Engl. Technology (from Greek τέχνη, techne, "art, skill, cunning of hand"; and -λογία, -logia is the making, modification, usage, and knowledge of tools, machines, techniques, systems, and methods of organization, in order to solve a problem, improve a pre-existing solution to a problem, achieve a goal, handle an applied input/output relation or perform a specific function.

( 4 ) Hrv.Procedura je skup aktivnosti, koraka i računanja u okviru nekog procesa, koji trebaju biti poduzeti u određenom redosljedu kako bi proizveli određeni rezultat, proizvod ili uslugu ili izlaz.

( 5 ) Algoritam ili postupnik  je konačan slijed dobro definiranih naredbi za ostvarenje zadatka, koji će za dano početno stanje terminirati u definiranom konačnom stanju.

• da se detektiraju kritične točke mogućih zapreka i zastoja, definiraju problemi( 6 ), iznađu rješenja te način otklanjanja formulira u 'Primjedbama i prijedlozima' u Zapisima.

• da se temeljem usvojenih rješenja revidira važeća Procedura a prethodna verzija automatski pohrani u preglednik s povijesnom kronologijom poboljšanja, 

• da se po potrebi izrađuju i prilažu popratna Uputstva,Dokumenti i Obrasci.

Racionalnom primjenom Paretovog načela (7), bez prethodnih studija i analiza na koje se beskorisno troši vrijeme i proračunski novac, odmah se može započeti s  uvođenjem u QMC sustav najvažnijih procesnih i projektnih zadataka:

Kupari, Brijuni, LNG terminal na Krku, Zagrebačka obala u riječkoj luci, Termoelektrana Plomin C, Restruktuiranja HŽ infrastrukture, Kandidiranja projekata za EU u sinergiji s jedinicama lokalne samouprave, Zbrinjavanje i gospodarenje otpadom s uvidom i

djelovanjem u svim županijskim i lokalnim centrima, Standardiziranje procedure bolničkog, ambulantnog i smjenskog rada, Predstečajnih nagodbi, Riješavanje sudskih spisa, Objedinjavanje zemljišnika i katastra,Izdavanje suglasnosti i dozvola ..

Strateški programi i Reformske mjere na ovaj način će po prvi put dobiti svoj praktični  smisao i mogućnost konkretizacije u QMC sustavu korištenjem QMC IT alata koji omogućava:

• da se klikom na Q ikonicu na ekranima računala otvori QMC sučelje s preglednikom, na kojemu su umjesto npr. dnevnih redova Vlade s beskonačnim nizom točaka poput: 'Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona..', s lijeve strane kao na web stranici vertikalno nanizani svi aktualni projekti i procesi po strateškim pravcima.  

•  da se poput šetnje profilima na Facebook-u, brzinom misli i pokreta prsta na padajućem nizu prelazi iz jednog ekrana u drugi, iz jednog strateškog područja u drugo i samo jednim klikom odabere projekt ili proces a drugim uđe u njegov plan i dnevnik aktivnosti.

• da se kao u šahovskoj simultanci na svim pločama, tj.ekranima ima jasan uvid u trenutno stanje, raspored figura i razvoj igre.

•  da je baza podataka procesa i projekata smještena u tzv. digitalnom oblaku čime se omogućava povezivanje, interaktivni rad sudionika i nositelja odgovornosti, upravljanje i praćenje - samo na jednom mjestu.

•  korištenje uobičajenih  alata Office paket programa, bez potrebe za bilo kakvim dodatnim softverskim educiranjem.

• slobodno kreiranje i djelovanje jer je QMC organizacijski sustav i nije vezan uz operativnu dokumentaciju.

_____________

( 6 ) Problem je riječ starogrčkog porijekla koja označava pitanje, zadatak koji čeka rješenje.

( 7 ) Paretovo načelo ( 80/20 ) navodi da se 80 % postignutog rezultata postiže u 20 % ostvarenog rada odnosno vremena tijekom nekog procesa odnosno projekta. Za postizanje preostalih 20 % potrebno je 80% rada.

O učincima

Promjenom razmišljanja i načina djelovanja, više ništa neće biti isto kao prije.

Prelaskom iz statično-hijerarhijskog u dinamično-procesni sustav probit će se brana i izliti ustajala močvara birokratskog parazitskog sustava koji isisava sokove iz organizma od kojeg živi; postupno će se uspostaviti mreža kanala prozračnih i protočnih procesa koji će omogućiti oživljavanje i oporavak gospodarstva te učinkovit ustroj državnog aparata.

Ući će se u novu tehnološku eru procesne revolucije, koja će za razliku od informatičke koja nije nimalo pripomogla jednostavnom organiziranju poslovnog administriranja, sada u sinergiji s njom dati jak vjetar u leđa učinkovitom e-administriranju.  

Radni timovi djelatnika, sudionika procesa i projekata, predvođeni najuspješnijima poput sutkinje Holer, preuzet će dosadašnje uloge vanjskih stručnjaka i konzultanata i  na temelju znanja i iskustva iz prakse s organizatorima procesa pronalaziti najbolja rješenja koja će podići učinkovitost, skraćivati rokove i smanjivati troškove.

Novim, procesnim načinom razmišljanja, vježbanjem na praktičnim zadacima i učenjem na neuspjesima stvarat će se novi mentalni sklop sinapsi u glavama sudionika od kojih će oni s najboljim rezultatima postati Organizatori i moći uspješno voditi najvažnije projekte čime će se trajno ostvarivati poboljšanja na sva četiri ključna strateška pravca:

• izradi učinkovitih procesa

• bržem realiziranju razvojnih projekata

• stvaranju novih, korisnih znanja i vještina i

• obučavanju i zapošljavanju stručnjaka za procesno organiziranje i vođenje projekata.    

Svi voditelji razvojnih projekata i procesa restruktuiranja obrazlagati će trenutna stanja i naredne korake na osnovu transparentnih podataka koncentriranih na jednom mjestu.

Mjerenjem prolaznih vremena u odnosu na planirana i vrednovanjem postignutih rezultata ocjenjivat će se ostvareni učinci i sposobnosti nositelja odgovornosti.

Postupno će se stvarati i popunjavati iProces baze primjenjivog znanja iz kojih će se najbolji proizvodi ugrađivati kao standardne procedure u funkcioniranje državnog aparata. 

O sljedećem koraku

Predlažem Vam kratki sastanak i prezentaciju na kojoj ću Vas na konkretnim primjerima upoznati o tome

• kako QMC model funkcionira,

• kako odmah pokrenuti QMC projekt i dalje ga razvijati

• kako organizirati centre razvoja novih znanja i vještina,

• kako standardizirati procese i upravljanje projektima i uvesti ih u široku primjenu,

• kako kroz pripremu i realiziranje projekata efikasno povezati javnu i lokalnu upravu,

• kako od novih baza znanja i vještina napraviti i brendirati izvozni tehnološki proizvod i usluge domaće pameti.  

Obraćam Vam se izravno kao najodgovornijoj osobi za provođenje strukturnih reformi jer je to, s obzirom na Vaše ovlasti najdjelotvorniji način učinkovitog osmišljavanja i pokretanja promjena.   

Napominjem, da svi moji dosadašnji kontakti s odgovornim ljudima iz ministarstava i drugih institucija javne uprave nisu urodili plodom. Iako je QMC model u pravilu nakon prezentacija ocjenjivan vrlo korisnim rješenjem, u drugom koraku bi se redovito našao razlog  u nekoj od uobičajenih ‘kvaka-22’ kojom se automatski odbacuje sve što je izvan kolotečine i inercije postojećeg birokratskog sustava:’U gužvi smo, nemamo sada vremena’,’Nemamo predviđenih novaca u proračunu, jedva imamo za plaće’,’Ne možemo donijeti potrebne odluke, mora se ići u javnu nabavu’,’Nismo nadležni’...

I tu se godinama ništa ne mijenja.

Jednom ste rekli da nema više genijalnih ideja koje će promjeniti svijet, no ljudi koji su ga zaista mijenjali, poput Charlesa Darwina, ne misle tako:

'I oni koji nisu geniji u stanju su umom nadvladati ostatak čovječanstva, ako razviju određene navike razmišljanja'.

ili Stevea Jobsa, koji je u antologijskom sloganu u Appleovoj reklami 'Think Different' rekao:

'Svijet mijenjaju oni koji su dovoljno ludi da misle da ga mogu promjeniti'.

Nadam se da kao najodgovorniji čovjek u Hrvatskoj imate to 'nešto' što je potrebno za pokretanje stvarnih promjena.

Hrvatska je mala, raznolika zemlja, bogatih prirodnih i ljudskih resursa i mogućnosti. Ima nadarene  znanstvenike, inženjere, informatičare i liječnike, obrtnike i poduzetnike, izuzetne sportaše, umjetnike, ljude pune emocije i duha koji mogu svoje neiskorištene a toliko potrebne kapacitete iskazati na svim područjima ukoliko im se otvore i pruže mogućnosti. 

Svakim novim danom u kojem ih se drži zarobljenima u slijepoj ulici uvijek istog načina razmišljanja i rada a istovremeno govori o postizanju drugačijih, boljih rezultata s uvjeravanjem da smo na pravom putu, vrijeđa njihov zdrav razum, intelektualne sposobnosti i dostojanstvo.

Želim vjerovati da Vam je sve jasnije kako je krajnje vrijeme napraviti preokret nečim inovativnim, novim tehnološkim rješenjem koje nije samo spisak želja onoga što treba uraditi nego model i sustav načina kako to napraviti.  

Neka Vam poticaj i inspiracija bude QMC model i svako drugo kompetitivno rješenje koje nudi drugačiji način razmišljanja.

S velikim zanimanjem očekujem Vaš odgovor.

S poštovanjem,

Dinko Mijušković, autor QMC modela

Split, 29.04.2014.